srijeda, 18. veljače 2015.

Odnos građana i političkih elita u funkcioniranju švicarske izravne demokracije



Političke elite imaju odgovarajuću ulogu u izravnom-demokratskom procesu izbora. One su te koje pružaju ključne signale za glasovanje ali i za mobilizaciju građana tijekom kampanje, a da pritom uzimaju u obzir i njihove preferencije.



Elita je ta koja preuzima inicijativu i njezina zadaća je strukturirati uvjete izbora ali istovremeno i formirati mišljenje građana. No, to ne znači da elita ima potpunu kontrolu u izravnom demokratskom procesu, upravo zato što se preferencije građana mogu razlikovati i ne može se u potpunosti mobilizirati dostatan broj birača.

Bitna je organizacija i formiranje koalicije unutar elita, kako bi elite pomoću svojih instrumenata, koje su im na raspolaganju, mogle osigurati svoju poziciju. Kada su elite konsenzualne, građani u toj situaciji nemaju puno izbora te se očekuje od njih da slijede vodstvo svih ujedinjenih elita. Očekuje se da će u Švicarskoj koalicija predstavljati odlučujući ishod kod glasovanja. Po tome, postoji vjerojatnost da će više građana ratificirati svoju odluku na općim izborima. Na njima, birači mogu birat samo binarnim izborom: mogu glasovati ili “da” ili “ne” – odnosno, za ili protiv.

U Švicarskoj razlikujemo dva glavna aspekta mobilizacije građana od strane elita; intenzitet i smjer kampanje. Oba aspekta se operacionaliziraju kroz oglase među šest švicarskih novina tijekom četiri tjedna prije izbora. Ako uzmemo u obzir intenzitet kampanje, gledamo ga kao na rezultat strateških odluka suprotstavljenih tabora. Potrošnja donosi više pažnje i više svijesti na pitanje koje se razmatra, što je u neku ruku povlastica vlade, a ujedno i promotora inicijative. Što je potrošnja veća to je aktualnost pitanja uvaženija; istovremeno, javnost je više informirana o aktualnostima. Ako su građani bolje informiraniji, oni će lakše odlučiti za koga će glasovati. 

Kako bi imali bolji i sustavniji pogled na utjecaj formiranja koalicije i elitne mobilizacije na ishod glasovanja, autor je testirao četiri regresijska modela: 1) baza; predviđa ishod glasovanja na temelju institucionalne logike;2) formiranje koalicije tijekom kampanje;3) pokazatelj mobilizacije tijekom kampanje na osnovu tri modela: intenzitet, smjer kampanje i interakcija između dva temeljnih aspekata;4) ustanovljuje obje faze kampanje.

Prema svemu, politička elita igra ključnu ulogu u izravnom demokratskom procesu, ali također, sve ovisi o tome koliko će se preferencije građana uključiti u kampanje i koliko će građani biti informirani o aktualnim pitanjima. Što je veći konsenzus među političkim elitama, to je veća vjerojatnost da će građani slijediti svoje stavove.

©MademoiselleCoco

Nema komentara:

Objavi komentar