Poboljšanje libanonsko-sirijskih odnosa 2008. godine

Povlačenje Sirije iz Libanona 2005. godine nije značilo nagli i potpuni prestanak sirijskog utjecaja na libanonske prilike, ali s obzirom na razmjer utjecaja tokom 30 godina prisutnosti, on je u znatnoj mjeri smanjen. Libanon je bez direktnog prisustva Sirije ostao nestabilan, stanje se u prvoj godini nakon sirijskog povlačenja drastično pogoršalo (žestokim napadima Izraela na Libanon), no to ipak treba pripisati početnoj provokaciji Hezbollaha. No, ostaje pitanje bi li se Izrael usudio napasti Libanon u takvoj žestokoj mjeri u kojoj je to učinio nakon provokacije Hezbollaha, da je Sirija i dalje ostala vojno prisutna u Libanonu. Iako je tad već snažno podržavala Hezbollah, u ovaj sukob Sirija se nije miješala.

2008. godine napokon, po prvi put u njihovoj povijesti, dolazi do uzajamnog priznanja državnosti i suverenosti između ova dva susjeda, i uspostave diplomatskih odnosa te otvaranja veleposlanstava u Damasku i Beirutu. Do toga je došlo na inicijativu Sirije, što je samo u početku možda iznenađujuće; zaroni li se dublje u tadašnji kontekst, ovaj potez Sirije nije toliko začuđujuć. Naime, poziv Bashara Al-Assada tadašnjem novoizabranom predsjedniku Libanona Michelu Suleimanu upućen je nakon stvaranja nove libanonske koalicije u kojoj su znatnije zastupljeni Hezbollah i druge pro-sirijski orijentirane frakcije. Također, Sirija se našla pod pritiscima i u regionalnoj i međunarodnoj izolaciji zbog svoje prošlosti i ponašanja prema Libanonu, i zbog podrške Iranu, Hezbollahu, i Hamasu, radikalnijoj palestinskoj organizaciji. Nije teško za naslutiti da je uslijed toga shvatila da ipak mora barem s Libanonom izgraditi službeni odnos i pokazati svijetu da priznaje teritorijalni integritet i suverenitet Libanona, nakon toliko godina osporavanja istog. Libanon je prihvatio poziv te su dvije zemlje uspostavile diplomatske odnose u listopadu 2008. godine.

©MademoiselleCoco

Odnos premijera i predsjednika u Francuskoj V. Republici

U V. Republici premijer je važan koliko i predsjednik. Odnos premjera i predsjednika se često stavljalo i u kontekst kao da je premjer predsjednikov muškarac ili žena. Predsjednik zajedno s premjerom vlade imenuje ministre, zajedno potpisuje propise i uredbe, imenuju različite civilne i vojne dužnosnike, kao i što nadziru sve odluke koje donosi Vijeće ministra.  Oni imaju izravan odnos u skladu s parlamentarnom tradicijom iz devetnaestog stoljeća, što znači da ne postoje nikakva skrivena iznenađenja.

Kuda Europa gleda...?!

Ako se samo 1 posto muslimana izjasni da želi biti aktivno u džihadu, došli bi smo do brojke od 15 milijuna ljudi koji su spremni umrijeti kao mučenici i koji podržavaju nasilje.

Turska obavještajna agencija izjavila je da ISIS militanti planiraju napade na diplomatske misije u Istanbulu i Ankari u Turskoj - to bi značilo da bi islamski militanti bez ikakvih problema došli na Europsko tlo i krenuli sa svojom početnom politikom samoubilačkih bombaških napada... Kuda  bi se Europa onda okrenula? Od koga bi tražila pomoć?

The real threat to Europe does not come from local Muslims who went to fight in the ranks of ISIS and have already been returning, The real threat comes from the Muslims already in their enclaves in Europe, who are about to attack their host countries. They have seen that their riots, arson, vandalism and robberies result in frightening away the Westerners, the fire department and the police. Last New Year’s Eve alone in France, “only” 940 cars were torched–down, the French Interior Ministry proudly announced, from 1,067 the year before.”  rekao je  Bassam Tawil.

©MademoiselleCoco

Odnos građana i političkih elita u funkcioniranju švicarske izravne demokracije

Političke elite imaju odgovarajuću ulogu u izravnom-demokratskom procesu izbora. One su te koje pružaju ključne signale za glasovanje ali i za mobilizaciju građana tijekom kampanje, a da pritom uzimaju u obzir i njihove preferencije.

Korejski rat

Na kraju Drugog svjetskog rata svijet se upoznao sa svojom najvećom prijetnjom, atomskom bombom. Bacanje atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki značilo je potpuni poraz i predaju Japana.

Planiranje poslijeratnih operacija na Pacifiku bio je sljedeći korak Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, ni Sovjetski savez nije mirovao. U vrijeme napada na Hiroshimu i Nagasaki Sovjetski je savez objavio rat Japanu i počeo napadati japanske trupe na sjeveroistoku Azije.

Invazije Izraela na Libanon 1978. i 1982. i posljedice

Izrael je prvo 1978. napao Južni Libanon, u kojem su većinom živjeli Šijiti ali i pripadnici PLO-a, te je osim napada na PLO imao za cilj stvoriti „sigurnosnu zonu oko svoje granice“. No mnogo veću i bitniju invaziju Izrael je izveo 1982. godine, žestokim bombardiranjem Beiruta, i uspio protjerati PLO iz Beiruta u Južni Libanon, a daljnjim akcijama i bombardiranjem i iz Južnog Libanona kojeg potom okupiraju.

Merkelova teorija transformacije političkih sustava na primjeru zemlja Arapskog proljeća

Arapsko proljeće pokrenulo je transformaciju dugotrajnih režima u demokraciji diljem regija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA). Arapski svijet i njegovi građani htjeli su srušiti postojeće režime kako bi uveli demokratski sustav koji će obraćati pozornost na njihove potrebe i želje.

Regijom uglavnom vladaju autoritarni režimi, od kojih su mnogi upravo birokratsko-vojni režimi i režimi vojnih vođa. Oni su mješavina mnogih čimbenika a zajedničko im je to da su dugotrajni,

Badogliova vlada

Zbog katastrofalnog rata je Mussolini do 1943. izgubio potporu stanovništva Italije. U svijetu je Mussolini također viđen kao neuspjeh zbog toga što je ugurao zemlju u rat sa slabo opskrbljenom i ne uvježbanom vojskom.

Libanonski građanski rat (1975. – 1990.)

Izrael je već krajem 1968. napao Beirut, kao odmazdu PLO-u u njihovom međusobnom sukobu, čiji je sudionik Libanon neizbježno morao postati otkad je PLO došao. I to je potpuno zateklo i paraliziralo libanonske vlasti i dovelo do opće polarizcije društva oko politike službene vlasti prema PLO-u, što će biti jedan od glavnih uzroka nadolazećeg građanskog rata. 

Sjeverna Koreja - vlada i politika

Nakon Drugog svjetskog rata Sjeverna Koreja se uz pomoć Sovjetskog saveza oslobodila japanske kolonijalne vlasti.

Kada se Kim Il-sung vratio iz Sovjetskog saveza, gdje su on i njegova gerila bili stacionirani od 1941. do 1945. godine, u Sjevernu Koreju predstavljen je narodu kao heroj. 

Guantanamo Bay

Brutalnost. Mučenje. Strahota. Zlostavljanje. Lišenje slobode. 

Zločin. Terorizam. Neprijateljski borci. 

Sve su to riječi koje opisuju najzloglasniji zatvor na svijetu, Guantanamo Bay na Kubi. Guantanamo Bay je najstarija Američka vojna baza a locirana je izvan američkog teritorija. Smještena je na 45 kvadratnih kilometara površine u blizini sjevernog rta Kube te okrenuta prema Haitima i Jamajci.

Talijanska vanjska politika 2010

Talijanska vanjska politika 2010. godine bila je pod utjecajem tri politička procesa, koja su slabila ili bar propitivala daljnju međunarodnu ulogu i poziciju zemlje.

Yara Sallam

Da li znate tko je ova mlada djevojka i koji je njezin doprinos svijetu?

Yara Sallam je aktivistica za ljudska prava od 15 godine. Svijetu je poznata po svojim radovima u Egiptu i Gambiji, a 2013. godine osvojila je nagradu "North Africa Shield", za svoj rad u Egiptu u sklopu vodeće nevladine organizacije Nazra za feminističke studije.

Pitanje burke

Tema o odijevanju muslimanki danas je jedna od najosjetljivijih vjerskih i političkih tema kako kod nas u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Praktički, ne postoji niti jedan odjevni predmet koji je na takav način postao simbol oko kojeg se lome koplja društveno-političkih pogleda na svijet, a koji istovremeno predstavlja predmet najrazličitijih fantazija i projekcija, kao što je to burka. Čudno je da tako jednostavan odjevni predmet izaziva toliko snažne emocije. Protivnici i zagovornici pokrivanja tijela u javnosti polaze od sasvim različitih tumačenja. Jednima je to znak potlačenosti žene u ime vjere i patrijarhalnog društva. Drugima, neizostavni dio individualnog izražavanja vjere. Trećima, društveni i politički simbol u obračunu s omraženim sekularnim režimom. 

Po svemu sudeći, možemo reći da se radi o tjeskobi Zapada prema svemu što je drugo i drukčije, u odnosu na važeće društvene norme i običaje. Bez obzira da li se na burku promatra kao izraz vjerske ortodoksije, društvenog ranga ili socijalne potlačenosti, kao zaštiti, zatvoru ili znaku emancipacije, u svakom slučaju ima snažnu simboličku vrijednost te svoje mjesto i ulogu u životu muslimana.

Prilagodba turske imigracije sekularnim uvjetima njemačkog društva

U dvadesetom stoljeću imigracija je postala vrlo važan i središnji problem u Europi. U početku su Europljani uvoz stranog rada nazivali kao "goste radnike" te su se kasnije suočili s izazovom koji se odnosio na asimulaciju velikog broj kulturne raznolikosti, što na početku nisu očekivali da će im se predstaviti kao jedan od važnijih problema. Sve do 1950. godine Njemačka je postala zemlja emigracije.

Odnos Italije s nacističkom Njemačkom

Mussolini i talijanski fašisti nisu bili zadovoljni dolaskom nacista na vlast u Njemačkoj unatoč ideološkim sličnostima. Fašisti su se bojali da bi Hitlerov plan za ujedinjenje svih njemačkih područja mogao podrazumijevati i područja Italije koja su prije bila dio Austrije.

John Maynard Keynes

J. M. Keynes je bio čovjek brojnih talenata, koji se u poslovnom svijetu osjećao kao kod kuće. Pohađao je Eton, a potom i sveučilište u Cambridgeu. 

Anegdota na koju sam naišla u potrazi za informacijama potrebnima za pisanje ovog teksta kaže da je, za vrijeme Prvog svjetskog rata, kad je radio u Ministarstvu financija vodeći engleske devizne transakcije, Keynes svojeg šefa jednom sa zadovoljstvom izvijestio da je uspio sakupiti priličan iznos španjolskih pezeta; kada je šef s olakšanjem konstatirao da Engleska barem te valute ima dovoljno za neko vrijeme; "O ne'" rekao je Keynes, "Sve sam ih prodao. Srušit ću im cijenu na tržištu." I uspio je. 

Geopolitika Hladnog rata

U vremenskom periodu između 1945. – 1991. godine  na međunarodnoj pozornici se odvijao sukob između tadašnje dvije najveće velesile, SAD-a i SSSR-a. Riječ je o stanju nadmetanja, napetosti i ponajprije sukoba između komunističkih i nekomunističkih zemalja, od kraja Drugog svjetskog rata do raspada SSSR-a početkom 1990-ih. Odnos između dviju velesila bio je praćen i njihovim zemljama satelitima, koji su se nalazi unutar interesne sfere svake od njih. S jedne strane tako se nalazio SAD i njegovi saveznici, poznati kao Zapadni blok. Dok se s druge strane nalazio SSSR i njegovi saveznici, poznati pod nazivom Istočni blok. Zapadni svijet promatran iz perspektive Moskve (koji je uključivao pola Europe i Sjedinjene Američke države) bio je obilježen kapitalističkim vrijednostima, što je ideološki bilo suprotno socijalizmu koji je bio  karakterističan za SSSR.

Dok je SAD optuživao SSSR zbog širenja komunizma u svijetu,  SSSR je optuživao SAD zbog imperijalizma i kontrarevolucije. Osim tih ideoloških suprotnosti, razdoblje Hladnog rata karakterizira stvaranje vojnopolitičkih blokova, utr¬ka u na¬o¬ružavanju, pri¬je¬tnje global¬nim ra¬tom,  ra¬zni obli¬ci uza¬ja¬mnog špi¬ju¬ni¬ra¬nja, ekonomskog i drugog iscrpljivanja, obostrano nepovjerenje, sumnjičenje i nesporazumi. A ponekad se osjećala i prijetnja  potencijalnog ostvarivanja Trećeg svjetskog rata ( za vrijeme Kubanske ratne krize 1962. godine).

Sami počeci Hladnog rata, prema Kissingeru su vidljivi nakon slamanja njemačkog vojnog pohoda u zimi 1942./43. godine, kada je Hitler izgubio čitavu Šestu armiju. Tadašnji saveznički lideri, Churchill, Roosevelt i Staljin su počeli s konceptima oblikovanja novog svjetskog poretka, s pozicije povijesnog iskustva svoje zemlje. Ovdje je vidljivo nepridržavanje načela nepristranosti tadašnjih vođa, koji su polazili iz pozicija vlastitih zemalja, s ciljem ostvarivanja geopolitičkih interesa koji su njima ulazili u korist. Tako je primjerice, prema Kissingeru: „Churchill želio obnoviti tradicionalnu ravnotežu snaga u Europi. To je značilo obnovu Velike Britanije, Francuske, pa čak i poražene Njemačke, tako da one zajedno s SAD-om služe kao protuteža sovjetskom divu na istoku“.  Tezu da je geopolitika prije svega praksa, a ne diskurs potvrđuje i Mary Kaldor.  Pritom smatram da Mary korištenjem  pojma „praksa“, s jedne strane želi naglasiti povijesni kontinuitet razvoja zemlje, kako bi se buduće odluke donosile prema principu naučenih lekcija iz povijesti same zemlje.

Politika nacionalne sigurnosti Slovenije

Nakon Drugog svjetskog rata, jedan od glavnih prioriteta slovenske politike bio je zalaganje za nezavisnu slovensku državu.  Prema ostvarenju tog cilja provodile su se pripreme na političkoj, gospodarskoj, sigurnosnoj i vojnoj razini. Intenzitet priprema posebno se ojačao krajem osamdesetih godina, tako da je Slovenija spremno dočekala početak demokratskih promjena u SFRJ.

Teroristički napad - Rusija

23. listopada 2002. nad moskovskim kazalištem Nord – Ost, publikom te osobljem koji su brojili oko 850 ljudi su preuzeli kontrolu čečenski teroristi.

U publici se tada nalazilo nekoliko pripadnika visokih krugova među kojima je i bio general unutarnjih poslova Rusije. Zahtjevi terorista su bili jednostavni : momentalno i bezuvjetno povlačenje ruskih snaga iz Čečenije te prestanak korištenja teškog naoružanja u Čečeniji što naravno nije bilo moguće.