četvrtak, 30. siječnja 2014.

John Maynard Keynes



J. M. Keynes je bio čovjek brojnih talenata, koji se u poslovnom svijetu osjećao kao kod kuće. Pohađao je Eton, a potom i sveučilište u Cambridgeu. 

Anegdota na koju sam naišla u potrazi za informacijama potrebnima za pisanje ovog teksta kaže da je, za vrijeme Prvog svjetskog rata, kad je radio u Ministarstvu financija vodeći engleske devizne transakcije, Keynes svojeg šefa jednom sa zadovoljstvom izvijestio da je uspio sakupiti priličan iznos španjolskih pezeta; kada je šef s olakšanjem konstatirao da Engleska barem te valute ima dovoljno za neko vrijeme; "O ne'" rekao je Keynes, "Sve sam ih prodao. Srušit ću im cijenu na tržištu." I uspio je. 

četvrtak, 16. siječnja 2014.

Geopolitika Hladnog rata



U vremenskom periodu između 1945. – 1991. godine  na međunarodnoj pozornici se odvijao sukob između tadašnje dvije najveće velesile, SAD-a i SSSR-a. Riječ je o stanju nadmetanja, napetosti i ponajprije sukoba između komunističkih i nekomunističkih zemalja, od kraja Drugog svjetskog rata do raspada SSSR-a početkom 1990-ih. Odnos između dviju velesila bio je praćen i njihovim zemljama satelitima, koji su se nalazi unutar interesne sfere svake od njih. S jedne strane tako se nalazio SAD i njegovi saveznici, poznati kao Zapadni blok. Dok se s druge strane nalazio SSSR i njegovi saveznici, poznati pod nazivom Istočni blok. Zapadni svijet promatran iz perspektive Moskve (koji je uključivao pola Europe i Sjedinjene Američke države) bio je obilježen kapitalističkim vrijednostima, što je ideološki bilo suprotno socijalizmu koji je bio  karakterističan za SSSR.
Dok je SAD optuživao SSSR zbog širenja komunizma u svijetu,  SSSR je optuživao SAD zbog imperijalizma i kontrarevolucije. Osim tih ideoloških suprotnosti, razdoblje Hladnog rata karakterizira stvaranje vojnopolitičkih blokova, utr¬ka u na¬o¬ružavanju, pri¬je¬tnje global¬nim ra¬tom,  ra¬zni obli¬ci uza¬ja¬mnog špi¬ju¬ni¬ra¬nja, ekonomskog i drugog iscrpljivanja, obostrano nepovjerenje, sumnjičenje i nesporazumi. A ponekad se osjećala i prijetnja  potencijalnog ostvarivanja Trećeg svjetskog rata ( za vrijeme Kubanske ratne krize 1962. godine).

Sami počeci Hladnog rata, prema Kissingeru su vidljivi nakon slamanja njemačkog vojnog pohoda u zimi 1942./43. godine, kada je Hitler izgubio čitavu Šestu armiju. Tadašnji saveznički lideri, Churchill, Roosevelt i Staljin su počeli s konceptima oblikovanja novog svjetskog poretka, s pozicije povijesnog iskustva svoje zemlje. Ovdje je vidljivo nepridržavanje načela nepristranosti tadašnjih vođa, koji su polazili iz pozicija vlastitih zemalja, s ciljem ostvarivanja geopolitičkih interesa koji su njima ulazili u korist. Tako je primjerice, prema Kissingeru: „Churchill želio obnoviti tradicionalnu ravnotežu snaga u Europi. To je značilo obnovu Velike Britanije, Francuske, pa čak i poražene Njemačke, tako da one zajedno s SAD-om služe kao protuteža sovjetskom divu na istoku“.  Tezu da je geopolitika prije svega praksa, a ne diskurs potvrđuje i Mary Kaldor.  Pritom smatram da Mary korištenjem  pojma „praksa“, s jedne strane želi naglasiti povijesni kontinuitet razvoja zemlje, kako bi se buduće odluke donosile prema principu naučenih lekcija iz povijesti same zemlje.


ponedjeljak, 13. siječnja 2014.

Politika nacionalne sigurnosti Slovenije



Nakon Drugog svjetskog rata, jedan od glavnih prioriteta slovenske politike bio je zalaganje za nezavisnu slovensku državu.  Prema ostvarenju tog cilja provodile su se pripreme na političkoj, gospodarskoj, sigurnosnoj i vojnoj razini. Intenzitet priprema posebno se ojačao krajem osamdesetih godina, tako da je Slovenija spremno dočekala početak demokratskih promjena u SFRJ.


petak, 10. siječnja 2014.

Sunčev sustav u središtu Hrvatske!

Ne morate putovati space-shuttleom kako bi ste upoznali sunčev sustav.. samo se prošetajte ulicama grada Zagreba.

Stanovnici grada Zagreba zapravo ni ne znaju što se skriva u njihovom prelijepom gradu. Osim prekrasnih zelenih parkova, fascinantne arhitekture i divnih stanovnika, grad Zagreb nudi još nešto, što će Vas odvesti u daleku izvanzemaljsku pustolovinu ali u živahnim ulicama. Znate li o čemu pričamo? Ako ste pomislili na “Sunčev sustav” u Zagrebu onda ste pogodili.

Koliko puta ste prošli centrom Zagreba i vidjeli ovu prekrasnu kuglu?


Ma zasigurno bezbroj puta a da niste ni pomišljali o tome zašto je ona ovdje. No, da li ste znali da upravo ova prekrasna zlatna kugla predstavlja “Prizemljeno sunce”, umjetnika Ivana Kožarića, a diljem grada raštrkane su sve planete sunčevog sustava?!

Ovaj model sunčevog sustava izradio je 2004. godine umjetnik Davor Preis, kojima je Zagrepčanima omogućio put kroz sunčev sustav u vlastitom gradu.

Kako je došlo do ideje za Sunčevim sustavom?

Naime, sama zlatna kugla postavljena je 1994. godine, u Bogovićevoj ulici te je tijekom godina bila nadograđivana raznovrsnim idejama. Najoriginalniju ideju izveo je upravo Davor Preis 2004. godine, koji je odlučio postaviti diljem grada još nekoliko kugla i kuglica od nehrđajućeg čelika, koje će označavati ostale planete sunčevog sustava, a velika zlatna kugla iz Bogovićeve ulice predstavljat će sunce. Od izložbe “Nine views”, kada je Davor predstavio i upoznao Zagrepčane sa svojom instalacijom, počela je potraga za planetima i još uvijek je glavna atrakcija i avantura, za sve one koji su željni svemirske pustolovine.

Gdje se planeti nalaze?

  • Merkur - Margaretska 3
  • Venera - Trgu bana Josipa Jelačića 3
  • Zemlja - Varšavska ulica, kućni broj 9
  • Mars - Tkalčićeva 21
  • Jupiter - Voćarska 71
  • Saturn - Račićeva 1
  • Uran - Siget 1
  • Neptun - Kozari put
  • Pluton (iako više nije planet) - Aleja Bologne

Potražite ih i Vi!

©MademoiselleCoco