Globalno društvo

Smatram da je globalno civilno društvo vrlo važno za razumjevanje procesa globalizacije stoga ću u daljnjem tekstu predstaviti njegove najvažnije odlike. 

Prije svega treba definirati pojam civilnog društva. Civilno društvo nije država, udruženja nisu dio državnog aparata niti žele kontrolu nad državnim institucijama. Civilno društvo nije tržište, to je nekomercijalni svijet. 

Udruge nisu tvrtke, niti su njihov dio, profit nije cilj postojanja ovih organizacija. Općenito je prihvaćena definicija civilnog društva kao „trećeg sektora“, mjesto između države i tržišta. Treći sektor odnosi se na „mrežu autonomnih udruga koje građani svojevoljno stvaraju kako bi riješili zajedničke probleme, unaprijedili zajedničke interese i promicali kolektivne težnje.“ (Keane 2003.: 64). Civilno društvo je vrlo raznolikog sastava, od grass roots organizacija, strukovinih udruženja, udruženja žena, mladih, starih ljudi, akademskih ili religijskih institucija, mirovnih organizacija, organizacija za zaštitu prava, okoliša, životinja i slično. Treći sektor je očito u brzom porastu što jasno pokazuje masovno širenje međnarodnih nevladinih organizacija.

United Nations Development Program 2002 broj nevladinih organizacija u međunarodnoj  zajednici povećan je sa 1 083 u 1914., do 13 000 u vrijeme 1981. i oko 47 000 izmjerena u 2001. godine. U tu svrhu, osposobljavanje za nove tehnologije i komunikacijske sposobnosti poboljšali su djelotvornost tih organizacija i njihovu sposobnost razmjene informacija, koordinaciju aktivnosti i sposobnost učinkovitog mobiliziranja velikih političkih protestnih događanja. Kao glavni primjer za takvo što imamo vrijeme WTO konferencije u Seattleu 1999. godine gdje su civili koordinirali masovni prosvjed koji je obuhvaćao oko 50 000 ljudi iz oko 500 različitih protestnih skupina.

Operativne funkcije globalnog civilnog društva bave se mobilizacijom političkih intencija ljudi, osobito po pitanju okoliša, ljudskih prava, socijalnih prava, smanjena siromaštva i borbe protiv terorizma.Ovaj takozvani „zajednički prostor“ povezuje sve ljude sa zajedničkim ciljem u cijeloj međunarodnoj zajednici i pruža nova istraživanja kako bi se mogao nastaviti globalni dijalog. Osim promicanja transparentnosti u globalnoj političkoj areni, globalno civilno društvo služi kao izvor podrške za ljude koji žive pod opresivnim tržišnim režimima i autoritarnim vladavinama. Po njihovim procesima kolektivnog djelovanja i koordinirane političke mobilizacije, globalno civilno društvo je u stanju riješiti probleme vidljivosti, održivosti i legitimnosti, kako bi učinkovito razvijali partnerske odnose s tržišnim i javnim sektorom prema zajedničkim ciljevima civilnog i političkog ativizma na globalnoj razini.

Sve u svemu, globalno civilno društvo adresira svijetska pitanja, uključuje transgraničnu komunikaciju, ima globalnu organizaciju i radi pod pretpostavkom nadteritorijalne solidarnosti. Kolikogod se organizacije globalnog civilnog društva činile demokratične nisu sve takve.

Pokušat ću prikazati pozitivne i negativne aspekte globalnog civilnog društva. Globalno civilno društvo zasigurno može pomoći kad je u pitanju osiguravanje materijalne sigurnosti. Također može pomoći civilnom obrazovanju odnosno može povećati civilnu pismenost. Ono pruža informacije i pomaže razvijati vještine potrebne za razumijevanje političkog ili tržišnog sustava i upoznaje ljude sa kulturnim i ekološkim temama važnima za borbu protiv negativnih efekata globalizacije. Globalno društvo često otvara komunikacijeske kanale među građanima ili u odnosu na tržišne aktere ili državne institucije. Dakle, pomaže i potiče debate i diskusije što je za svaku zdravu demokraciju od vitalnog značaja. Svojim aktivnostima globalno civilno društvo povećava transparentnost i pouzdanost rada raznih transgraničnih institucija i korporacija. Jedan od pozitivnih efekata je promoviranje legitimizacije pogotovo kad je u pitanju naddržavno upravljanje.

Što se tiče negativnih strana, možemo reći da postoje organizacije koje aktivno rade na umanjenju društvene pravde, jednakosti i blagostanja. Grupe ultra- nacionalista, rasista, fundamentalista, stalno rade na promociji i konkretnoj uporabi nasilja, netolerancije i mržnje. Nadalje, postoji neadekvatan program rada civilnih organizacija. Civilne aktivnosti moraju biti kvalitetno planirane i izvedene. Negativni aspekt je također nedemokratska praksa unutar samih organizacija globalnog civilnog društva. Često organizacije svojem članstvu ne pružaju mogućnost za aktivnom participacijom osim plaćanja članarine. Nadalje, na globalnoj razini vidimo velik problem neadekvatne reprezentacije. Današnje globalno civilno društvo je projekt u kojem većinom sudjeluju urbani, imućniji, visoko obrazovani, računalno pismeni profesionalci koji znaju engleski. 

Po pitanju participacije žena i nebjelačkog stanovništva se učinilo dosta, ipak su rijetke inicijative koje se bave civilizacijskim i klasnim nejednakostima u globalnom civilnom U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme civilno društvo vrlo često tematizirano, ali ipak nema dovoljno radova na tu temu. Nadam se da će hrvatsko društvo prepoznati potencijalna dobra globalnog civilnog društva te da će tako pomoći usmjeriti društveni poredak u nekom  pozitivnijem smjeru.

©MademoiselleCoco